Festival Akademija (3)
Žiri Drugog međunarodnog festivala Akademija dramskih umjetnosti u sastavu redateljica Renata Carola Gatica, teatrologinja Višnja Rogošić i ravnatelj scene Amadeo Nenad Jandrić nagradu za najbolju predstavu festivala dodjeljuje autorskome projektu „Uoči revolucije: Mladost“ studenata Akademije za gledališče, film, radio in televizijo iz Ljubljane. Tom odlukom žiri je odlučio podržati ne samo cjelovitu, inovativnu i uspješno izvedenu predstavu, nego prije svega suvremenu i obuhvatnu estetiku koja je tim projektom zaživjela na pozornici. U tom smislu „Uoči revolucije: Mladost“ dvojako je oduševila – postavljenom ljestvicom autorske odgovornosti kojom se glumcima omogućuje punije sudjelovanje i veći zalog u kreativnome procesu te rasponom izvedbenih razina koje su zahtijevane od mladih izvođača. Na Festivalu su nastupile akademije iz Osijeka, Zagreba, Ljubljane i Tuzle.
Detalje o predstavama 2. Međunarodnog festivala akademija dramskih umjetnosti možete pronaći ovdje:
Četvrtak 25.06. George Feydeau: Gospon Lovac, Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu
Subota, 27.06. Gilgameš, Akademija dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli
Scena Amadeo organizira Festival u suradnji i uz potporu Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Na Festival su pozvane ispitne produkcije i kazališne predstave umjetničkih akademija sa šireg prostora Jugoistočne Europe. Ovim projektom organizator želi ojačati postojeće i stvoriti nove kazališne spone između kazališnih akademija koje djeluju unutar i izvan političkog i kulturnog prostora Europske Unije.
Pokretanjem Festivala akademija, želimo afirmirati ideju kako, unatoč globalnoj društveno-ekonomskoj krizi te dosljednom zanemarivanju umjetničkog obrazovanja i razvoja kreativnih kompetencija kod mladih od strane politike, suradnja na razvijanju umjetničkih i obrazovnih programa proizvodi dodanu vrijednost te daje nadu i viziju za osnaživanje društva, prevladavanje društvene krize i, konačno, ekonomski rast. Vjerujemo da festival može dati značajan doprinos ideji pozitivnog društvenog razvoja pogotovo u godinama koje dolaze.
Stručni žiri u sastavu:dr. sc.Višnja Rogošić, viša asistentica na Katedri za teatrologiju i dramatologiju FF u Zagrebu,Sead Đulić,kazališni redatelj i dramski pedagog, umjetnički ravnatelj Mostarskog teatra mladih 1974. i glumac Dean Krivačić dodijelili su zadnjeg dana Festivala, u nedjelju 29. lipnja Nagradu najboljoj predstavi.
Programski i poslovni odbor:dr.sc. Petar Jandrić, Denis Patafta i Maksimilijan Ružinski
Producent:Scena Amadeo
Predstavom I…Divan dan Sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog studija iz Rijeke, sinoć je dodjelom nagrada završen I. Međunarodnog festivala akademija dramskih umjetnosti na kojem su na zagrebačkoj Sceni AMADEO nastupile kazališne akademije iz Osijeka, Rijeke, Tuzle, Ljubljane i Zagreba.
Stručni žiri I. Međunarodnog festivala akademija dramskih umjetnosti u sastavu dr. sc. Višnja Rogošić, viša asistentica na Katedri za teatrologiju i dramatologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Sead Đulić, kazališni redatelj i dramski pedagog, umjetnički ravnatelj Mostarskog teatra mladih 1974. i dramski umjetnik Dean Krivačić nagradu je festivala odlučio ravnopravno dodijeliti predstavama 1981. u izvedbi Akademije za gledališče, radio, film in televizijo i Kabanica Umjetničke akademije iz Osijeka.
Obrazloženje:
Ostvarena prema djelu Simone Semenič, predstava 1981. ljubljanske Akademije za gledališče, radio, film in televizijo donijela je dojmljivi raspon kazališne i metakazališne kreativnosti na redateljsko-dramaturškoj razini koju je glumačka izvedba popratila zavidnom spremnošću da se „glumcu“ pridruži „performer“ u besprijekornoj timskoj igri. Tematski, pak, 1981. ozbiljno se posvetila prošlosti koja nas je sve odredila i koju smo živjeli preskačući pukotine što će se pretvoriti u provalije. Diplomski projekt u potpunosti je opravdao svoj simbolički prijelaz na profesionalnu razinu uspjevši s puno humora povezati izvedbenu vještinu sa sadržajnim smislom.
Predstava Kabanica osječke Umjetničke akademije na tragu je skupnoga osmišljavanja razigrala ozbiljnost Gogoljeva narativnog predloška demonstrirajući svo bogatstvo siromašnoga kazališta koje s lakoćom žonglira kreativnim funkcijama scenskih predmeta te ih iz kostima premeće u rekvizite, iz rekvizita u scenografiju, a iz scenografije u lutke.
