{"id":52236,"date":"2025-05-29T11:08:23","date_gmt":"2025-05-29T11:08:23","guid":{"rendered":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/?p=52236"},"modified":"2025-06-25T14:41:02","modified_gmt":"2025-06-25T14:41:02","slug":"amalia-baraona-vitor-garbelotto-gosca-lela-kaplowitz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/2025\/05\/29\/amalia-baraona-vitor-garbelotto-gosca-lela-kaplowitz\/","title":{"rendered":"Ponedjeljak, 08. rujna | AMALIA BARAONA &amp; VITOR GARBELOTTO | Go\u0161\u0107a: Lela Kaplowitz"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>U ovom slavlju bossa nove pridru\u017eit \u0107e im se i hrvatska pjeva\u010dica Lela Kaplowitz kao posebna go\u0161\u0107a, dodatno produbljuju\u0107i ovo istra\u017eivanje brazilske glazbe izvan okvira bosse nove.<\/em><\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-stackable-divider stk-block-divider stk-block stk-32efe80\" data-block-id=\"32efe80\"><hr class=\"stk-block-divider__hr\"\/><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bossa nova je glazbeni pokret koji je brazilsku glazbu etablirao na svjetskoj glazbenoj sceni. Ikone poput Ant\u00f3nia Carlosa Jobima, Vin\u00edciusa de Moraesa i Jo\u00e3oa Gilberta smatraju se osniva\u010dima ovog \u017eanra, koji i danas uspje\u0161no djeluje kao ulaz u bogati svijet brazilske glazbe. Dok je bossa nova stekla svjetsku slavu, i drugi suvremeni skladatelji obogatili su brazilsku glazbu uvr\u0161tavanjem stilova poput chora i sambe. Ovaj \u017eanr predstavlja \u017eivopisnu fuziju afri\u010dkih ritmova, europskih plesova i utjecaja ameri\u010dkog jazza.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ove godine Am\u00e1lia Baraona i Vitor Garbelotto predstavljaju djela skladatelja koji se \u010desto smatraju &#8220;perifernima&#8221; u odnosu na bossu novu, poput Sidneya Millera i Newtona Mendon\u00e7e. Program uklju\u010duje i djela Badena Powella, Radam\u00e9sa Gnattalija i Dorivala Caymmija \u2013 umjetnika koji su pro\u0161irili granice brazilske glazbe. U ovom slavlju bossa nove pridru\u017eit \u0107e im se i hrvatska pjeva\u010dica Lela Kaplowitz kao posebna go\u0161\u0107a, dodatno produbljuju\u0107i ovo istra\u017eivanje brazilske glazbe izvan okvira bosse nove.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vitor Garbelotto<\/strong>, gitarist, skladatelj, aran\u017eer i pjesnik, dio je nove generacije brazilskih gitarista koji je izgradio dojmljivu me\u0111unarodnu karijeru. Obrazovanje u klasi\u010dnoj i popularnoj glazbi omogu\u0107uje mu nesmetane prijelaze izme\u0111u ta dva svijeta. Na svom debitantskom albumu, Garbelotto je snimio kompletna djela Radam\u00e9sa Gnattalija za solo gitaru (2010.), postav\u0161i prvi gitarist koji je postigao taj podvig. Album je vrlo dobro prihva\u0107en od strane publike, te je osvojio nagradu kritike u S\u00e3o Paulu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od 2022. Garbelotto sura\u0111uje s portugalskom pjeva\u010dicom Am\u00e1liom Baraonom, fokusiraju\u0107i se ponajprije na manje poznata djela Ant\u00f3nia Carlosa Jobima, Dorivala Caymmija, Badena Powella i Radam\u00e9sa Gnattalija. Trenutno \u017eivi u sjevernoj Francuskoj i svoju strast prema glazbi prenosi kroz razne projekte diljem Europe. Kao vi\u0161estruko nagra\u0111ivan umjetnik, njegova svestranost mu omogu\u0107uje sudjelovanje u raznovrsnim projektima koji obuhva\u0107aju brazilsku glazbu, jazz, klasi\u010dnu glazbu i francusku \u0161ansonu. Njegove izvedbe karakterizira ritmi\u010dka sofisticiranost i virtuozna toplina, nude\u0107i publici duboko iskustvo brazilske kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vi\u0161e informacija na <a href=\"https:\/\/www.vitorgarbelotto.com\">https:\/\/www.vitorgarbelotto.com<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>Portugalska pjeva\u010dica Am\u00e1lia Baraona odrastala je u Brazilu, gdje je razvila afinitet prema bossi novi, brazilskoj popularnoj glazbi i jazzu. Po povratku u Europu po\u010detkom 1990-ih, preselila se u Belgiju, gdje je zapo\u010dela redovito nastupati izvode\u0107i brazilsku glazbu. Godine 2003. preselila se u Albaniju, zatim u Hrvatsku i Sjevernu Makedoniju, a od 2019. \u017eivi u Beogradu, Srbija. Am\u00e1lijin prvi album, \u201eMulheres\u201c, objavljen je 2010. godine i donosi poetski pogled na muze poznatih skladatelja brazilske popularne glazbe. Slijedio je album \u201eMenescantando\u201c iz 2012., posve\u0107en Robertu Menescalu, uz \u010dije je sudjelovanje snimila dvije skladbe. Tre\u0107i album, \u201e3 Mundus\u201c, iza\u0161ao je 2015. i predstavlja manje poznate pjesme bosse nove i brazilske popularne glazbe kroz suradnju s tri gitarista, uklju\u010duju\u0107i Petrita \u00c7ekua. Godine 2022. objavila je album posve\u0107en skladbama brazilskog skladatelja i pijanista Jo\u00e3oa Donata pod nazivom \u201eEveryday a Little Love\u201c, s glazbenim doprinosima Vasila Had\u017eimanova, Petra \u0106ulibrka i Gentija Rushija na klaviru. Uz to, sura\u0111uje s Philippeom Quevauvillerom (Bossa Flor Music) na projektima poput \u201eAu F\u00e9minin\u201c i \u201eTamos Juntos\u201c. Njezini najnoviji projekti uklju\u010duju suradnju s brazilskim gitaristom i aran\u017eerom Vitorom Garbelottom te snimanje albuma \u201eThe Bari Sessions\u201c, koji promi\u010de glazbene susrete Am\u00e1lije i talijanskih jazz glazbenika kroz prizmu brazilske glazbe.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vi\u0161e informacija na: <a href=\"https:\/\/www.amaliabaraona.com\">https:\/\/www.amaliabaraona.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U ovom slavlju bossa nove pridru\u017eit \u0107e im se i hrvatska pjeva\u010dica Lela Kaplowitz kao posebna go\u0161\u0107a, dodatno produbljuju\u0107i ovo istra\u017eivanje brazilske glazbe izvan okvira bosse nove. Bossa nova je glazbeni pokret koji je brazilsku glazbu etablirao na svjetskoj glazbenoj sceni. Ikone poput Ant\u00f3nia Carlosa Jobima, Vin\u00edciusa de Moraesa i Jo\u00e3oa Gilberta smatraju se osniva\u010dima [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":52153,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":0,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","_gspb_post_css":"","_crdt_document":"","ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[434],"tags":[228,227],"class_list":["post-52236","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rujan-2025","tag-event","tag-program"],"blocksy_meta":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52236","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=52236"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52236\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52411,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52236\/revisions\/52411"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/52153"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=52236"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=52236"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=52236"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}