{"id":49366,"date":"2011-05-28T17:37:54","date_gmt":"2011-05-28T17:37:54","guid":{"rendered":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/2011\/05\/28\/ivo-vojnovic\/"},"modified":"2011-05-28T17:37:54","modified_gmt":"2011-05-28T17:37:54","slug":"ivo-vojnovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/2011\/05\/28\/ivo-vojnovic\/","title":{"rendered":"Ivo Vojnovi\u0107"},"content":{"rendered":"<p><b>Vojnovi\u0107, Ivo<\/b> (Dubrovnik, 9. X. 1857.- Beograd, 30. VIII. 1929.), pseudonimi Ignotus i Sergij P., hrvatski je dramati\u010dar, pjesnik, prozaik, kriti\u010dar i prevoditelj. Osnovnu i srednju \u0161kolu polazio je u Splitu i Zagrebu, u kojem je diplomirao pravo. Kao dr\u017eavni slu\u017ebenik boravio je u Kri\u017eevcima (1884.) i Bjelovaru (1889.). Upravnim \u010dinovnikom postao je u Dubrovniku (1892.-1899.), odakle se uputio u Zadar i Supetar na Bra\u010du (1903.). U svibnju 1907. zbog nov\u010dane je afere otpu\u0161ten iz dr\u017eavne slu\u017ebe bez prava na mirovinu, pa je imenovan dramaturgom zagreba\u010dkoga kazali\u0161ta; tu je du\u017enost obavljao do lipnja 1911. Austrijske vlasti uhitile su ga u srpnju 1914. u Dubrovniku; interniran je u zagreba\u010dkoj Bolnici sestara milosrdnica. Od prolje\u0107a 1919. \u017eivio je u Francuskoj, najvi\u0161e u Nici, odakle se 1922. vratio u Dubrovnik. Iako mu je vid bio te\u0161ko o\u0161te\u0107en, \u010desto je javno nastupao (u Zagrebu, Splitu, Sarajevu, Pragu i Beogradu) interpretiraju\u0107i svoja djela, hote\u0107i osigurati sredstva za \u017eivot. Umire slijep. Pokopan je u Dubrovniku, na Mihajlu. U knji\u017eevnost ulazi 1880. u <i>Vijencu<\/i>, kad mu \u0160enoa tiska dulju pripovijest <i>Geranium<\/i>, s naznakama bovarizma i protomodernizma, s dubrova\u010dkim vedutama i ozra\u010djem. Salonska tro\u010dina prozna komedija <i>Psyche<\/i> (1889.) Vojnovi\u0107ev je dramski prvijenac: u be\u010dkom salonu najavljuje se Konteova velika tema \u2013 \u017eenina \u017ertva za vi\u0161e ideale. Povodom otvorenja nove zgrade Hrvatskoga narodnoga kazali\u0161ta u Zagrebu na natje\u010daju raspisanu za dramsku praizvedbu pobjeda <i>Psyche<\/i> zna\u010dila je i progla\u0161enjem Vojnovi\u0107a za\u010detnikom moderne hrvatske drame. Od 1891. do 1901. nastaju antologijski <i>Lapadski soneti<\/i>. Vojnovi\u0107evu po\u010detnu fazu knji\u017eevnoga stvaranja odre\u0111uje\/u destrukcija realizma i nagovje\u0161taj prvih znakova moderne, drugu, kojom se afirmira, moderna sa simbolisti\u010dkim elementima, a zavr\u0161nu, sredinom devedesetih godina, avangardni postupci. Jedan je od najistaknutijih hrvatskih knji\u017eevnika. Prevodio je s talijanskoga, francuskoga i njema\u010dkoga jezika, a sam je prevo\u0111en na brojne svjetske jezike. Najvi\u0161e uspjeha postigao je dramskim tekstovima, posebno onima napisanima na dubrova\u010dkom idiomu hrvatskoga jezika, koji ga obilje\u017euje u svijesti \u010ditatelja i gledatelja. <i>Dubrova\u010dka trilogija <\/i>u re\u017eiji Koste Spai\u0107a od 1964. do 1971. na tri lokacije, u Kne\u017eevu dvoru, u Sponzi i u gru\u0161kom ljetnikovcu, antologijska je predstava Dubrova\u010dkih ljetnih igara, prva izvedba Konteove tro\u010dinke u Dubrovniku. Ve\u0107ina mu je drama izvo\u0111ena i u inozemstvu; u Pragu do\u017eivljuje iznimnu recepciju. Djela tiskana za \u017eivota: <i>Perom i olovkom<\/i>, Zagreb, 1884., <i>Ksanta<\/i>, Zagreb, 1886., <i>Psyche<\/i>, Zagreb, 1889., <i>Gunduli\u0107ev san<\/i>, Dubrovnik, 1893., <i>Ekvinoci<\/i>j, Zagreb, 1895., <i>Dubrova\u010dka trilogija<\/i>, Zagreb, 1902., <i>Ekvinocijo<\/i>, Beograd, 1905., <i>Smrt majke Jugovi\u0107a<\/i>, Zagreb, 1907., <i>Novele<\/i> (I. knjiga <i>Perom i olovkom<\/i>), Zagreb, 1910., <i>Gospogja sa suncokretom<\/i>, Zagreb, 1912., <i>Smrt majke Jugovi\u0107a<\/i>. \u010cetvrto pjevanje, Dubrovnik, 1912., <i>Lazarovo vaskrsenje<\/i>, Dubrovnik, 1913., <i>Akordi<\/i>, Zagreb, 1917., <i>Geranium<\/i>, Zagreb, 1918., <i>Imperatrix<\/i>, Zagreb, s. a. (1918.), <i>Stari grijesi<\/i>, Zagreb, 1919., <i>Ekvinocijo<\/i>, tre\u0107e, definitivno izdanje, Dubrovnik, 1922., <i>Ma\u0161karate ispod kuplja<\/i>, Zagreb, 1922., <i>\u010cudo sv. Vlaha<\/i>, Dubrovnik, 1928., <i>Prolog nenapisane drame<\/i>, Beograd, s. a. (1929.). Nedavno objavljena <i>Pisma Iva Vojnovi\u0107a<\/i> (Zagreb \u2013 Dubrovnik, 2009., priredio Tihomil Ma\u0161trovi\u0107, urednik Luko Paljetak) pokazuju da je Ivo Vojnovi\u0107 najvi\u0161e pisao bratu Luju (418 pisama), mami Mariji (329) i sestri Gjeni (238). <i>Dnevnik<\/i> Iva Vojnovi\u0107a sigurno krije velik broj Konteovih tajni i novih scenskih poticaja i trebao bi se objaviti \u0161to prije.<\/p>\n<p align=\"right\"><b> Mira Muhoberac <\/b><b><\/b><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vojnovi\u0107, Ivo (Dubrovnik, 9. X. 1857.- Beograd, 30. VIII. 1929.), pseudonimi Ignotus i Sergij P., hrvatski je dramati\u010dar, pjesnik, prozaik, kriti\u010dar i prevoditelj. Osnovnu i srednju \u0161kolu polazio je u Splitu i Zagrebu, u kojem je diplomirao pravo. Kao dr\u017eavni slu\u017ebenik boravio je u Kri\u017eevcima (1884.) i Bjelovaru (1889.). Upravnim \u010dinovnikom postao je u Dubrovniku [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":0,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","_gspb_post_css":"","_crdt_document":"","ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[292],"tags":[],"class_list":["post-49366","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-razno-scena-amadeo"],"blocksy_meta":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49366","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49366"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49366\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49366"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49366"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49366"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}