{"id":49354,"date":"2011-04-26T18:21:41","date_gmt":"2011-04-26T18:21:41","guid":{"rendered":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/2011\/04\/26\/o-sceni-amadeo\/"},"modified":"2024-06-04T10:08:50","modified_gmt":"2024-06-04T10:08:50","slug":"o-sceni-amadeo","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/o-sceni-amadeo\/","title":{"rendered":"Jubilarna 25. sezona Ljetne scene Amadeo"},"content":{"rendered":"

Povijest Scene AMADEO simboli\u010dki se preklapa sa prelaskom u novo tisu\u0107lje\u0107e, u vrijeme koje je nosilo neku novu energiju, nadu da \u0107e nova stvarnost donijeti toliko \u017eeljene promjene. U kultnoj gornjogradskoj gostionici \u201ePod starim<\/em> krovovima\u201c<\/em> okuplja se dru\u0161tvo oko ideje o\u017eivljavanja zagreba\u010dkog Gornjeg grada, jedinstvene spomeni\u010dke cjeline koja je bila u jadnom, zapu\u0161tenom stanju unato\u010d \u010dinjenici da su na njemu djelovale i danas djeluju, uz politi\u010dke,  i va\u017ene muzejske, \u0161kolske i kulturne ustanove. <\/p>\n

Muzealac Nenad Jandri\u0107 okuplja ekipu kreativaca u kojem aktivno sudjeluju: novinarka Rada Vnuk<\/em>, danas pokojni glumci Zvonimir Zori\u010di\u0107<\/em> i Bo\u017eidar Ore\u0161kovi\u0107<\/em>, glazbenik Neven Frange\u0161<\/em> i graditelj klavira August Faulend Heferer<\/em>. Tu je za\u010deta je ideja da se na Gornjem gradu, u atriju Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja<\/em>, pokrene Kazali\u0161no-glazbena klupska ljetna scena AMADEO,<\/em> nazvana po utemeljitelju prvog zagreba\u010dkog javnog kazali\u0161ta grofu i velikom \u017eupanu zagreba\u010dkom Antunu Amadeu de Varkonyju<\/em> koji je teatar, smje\u0161ten u onda\u0161njoj Blatnoj, pa Kazali\u0161noj i na kraju dana\u0161njoj Demetrovoj ulici, vodio od 1797. do 1834. godine.<\/p>\n

Tako formiran inicijativni odbor obra\u0107a se za Uredu za kulturu grada Zagreba<\/em> i Turisti\u010dkoj zajednici grada Zagreba<\/em> za financijsku pomo\u0107 potrebnu za pokretanje ljetne scene. Za pomo\u0107 se odbor obra\u0107a kolegama i prijateljima iz zagreba\u010dke kazali\u0161ne i glazbene  scene pri \u010demu nailazi na sjajan odaziv. Ravnatelj kazali\u0161ta \u201eKomedija\u201c Niko Pavlovi\u0107<\/em> posu\u0111uje monta\u017enu pozornicu, Kre\u0161imir Dolen\u010di\u0107<\/em>, ravnatelj Kazali\u0161ta \u201eGavella\u201c poklanja otpisane kazali\u0161ne reflektora, grad Zagreb ustupa stolice za gledali\u0161te\u2026 Tada\u0161nje ravnateljstvo Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja<\/em> odobrava kori\u0161tenje prostora atrija muzeja za potrebe programa, Grad i Turisti\u010dka zajednica odobravaju skromna financijske sredstva \u010dime organizacijski odbor scene uspjeva zaokru\u017eiti realizaciju prve sezone koja se odvijala od 1. srpnja do 10. rujna 2000.<\/p>\n

Sve\u010dano otvaranje nove zagreba\u010dke ljetne scene odigralo se 1. srpnja 2000. godine premijerom predstave \u201eVrhunska tajna\u201c<\/em> \u2013 politi\u010dko \u0161pijunski SF<\/em> u izvedi autora teksta, kazali\u0161nog i filmskog glumca Bo\u017eidara Ore\u0161kovi\u0107a<\/em> i prvaka HNK Zvonimira Zori\u010di\u0107a<\/em>. Prvi koncert na sceni bio je nastup  pijaniste Nevena Frange\u0161a i gitariste Elvisa Stani\u0107a<\/em>. Vrijedi zabilje\u017eiti da je prva slu\u017ebena fotografkinja Scene bila nezaboravna fotografkinja Marija Braut<\/em>, koja je od same ideje da Scena krene sa radom bila sna\u017ena podr\u0161ka organizatorima.<\/p>\n

Sam po\u010detak rada Scene nai\u0161ao je na veliki odaziv i podr\u0161ku javnosti i medija. Organizatori po\u010dinju shva\u0107ati koliko je to zahtjevan posao, posebice u dijelu kada umjesto krova nad glavom imate otvoreno, \u010dudljivo nebo. Izvo\u0111a\u010di, kazali\u0161ne grupe i glazbenici s velikim entuzijazmom nastupaju na novoj sceni. Programski odbor Scene postavlja uvjete vezane za realizaciju programa. To su prvenstveno izvrsnost i kvaliteta izvo\u0111a\u010da. U kazali\u0161nom dijelu to je usmjerenje na manje kazali\u0161ne forme dok je glazbenom dijelu programa orijentacija na jazz, klasi\u010dnu i etno glazbu te birane pop i rock programe. S vremenom Scena se otvara i realizaciji filmskih programa (Motovun u Zagrebu, Pula u Zagrebu\u2026),<\/em> kazali\u0161nim programima za djecu (Mali Amadeo),<\/em> formi Malih no\u0107nih razgovora<\/em> sa istaknutim pojedincima iz svijeta kulture, politike i umjetnosti\u2026 Tu su ciklus posve\u0107en nekonvencionalnim i amaterskim oblicima izvedbenih umjetnosti pod nazivom Amadeoff Festival<\/em>. Scena tako\u0111er, u suradnji sa zagreba\u010dkom  \u017didovskom op\u0107inom<\/em>, realizira program Tjedan Izraela<\/em>. Kako bi podsjetili Zagrep\u010dane da se u povijesni Amadeov teatar ponovno uselio scenski \u017eivot na pro\u010delju zgrade Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Demetrovoj ulici 14. lipnja 2001. Scena Amadeo otkriva plo\u010du s povijesnim zagreba\u010dkim dvojezi\u010dnim nazivom s po\u010detka 19. stolje\u0107a: Kazaliscna Vulicza \u2013 Theater Gasse<\/em>.<\/p>\n

Godine 2002. Scena AMADEO zapo\u010dinje sa ciklusom praizvedbi djela hrvatskih skladatelja naru\u010denih za Scenu. Do danas su realizirane praizvedbe djela Stanka Horvata, Sande Majurac-Zanata, Berislava \u0160ipu\u0161a, Sanje Drakuli\u0107, Olje Jelaska, Ivane Ki\u0161, Mladena Tarbuka, Kre\u0161imira Seletkovi\u0107a, Davora Bobi\u0107a, Antuna Tomislava \u0160abana, Dubravka Palanovi\u0107a, Ive Josipovi\u0107a, Maka Murti\u0107a, Mateja Me\u0161trovi\u0107a i Borne \u0160ercara.<\/em><\/p>\n

Godine 2003. Hrvatski prirodoslovni muzej i  Scena Amadeo obnavljaju zapu\u0161teni atrij Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja po zamisli muzejskog savjetnika Jakova Radov\u010di\u0107a. U novoure\u0111enom atriju dominira Kamenospisna karta Hrvatske<\/em> sastavljena od 2500 kamenih plo\u010dica hrvatskog kamena prikupljenih in situ<\/em> iz cijele Hrvatske, te se atrij poplo\u010dava karakteristi\u010dnim hrvatskim kamenom. U dvori\u0161tu je izveden i jedinstveni geolo\u0161ki stup, postavljena je podna i bo\u010dna rasvjeta te elektri\u010dni priklju\u010dci ra\u0111eni za potrebe Muzeja i Scene Amadeo. Godine 2017. Scena AMADEO vi\u0161ednevnim programom obilje\u017eava 80. godi\u0161njicu ro\u0111enja Tomislava Gotovca \/ Antonija Lauera projekcijom njegovih kultnih filmova, okruglim stolom te izlo\u017ebom fotografija Mie Vesovi\u0107a, vezanih za njegov performans \u201eVolim Zagreb\u201ciz 2081. godine.<\/p>\n

Neki projekti pokrenuti na Sceni AMADEO postali su tradicionalni. Tu je svakako izlo\u017ebeni program pokrenut 2010. godine posve\u0107en uspomeni na \u010dlanicu Programskog odbora Scene AMADEO slikaricu i grafi\u010darku Izabelu \u0160imunovi\u0107<\/em>, autoricu logotipa i vizualnog identiteta Scene koja je 2010. godine preminula u svojoj 39. godini. Tako od 2010. godine do danas, iz godine u godinu, Scena AMADEO i Hrvatski prirodoslovni muzej predstavljaju likovne umjetnike \u010dija su djela inspirirana prirodoslovnom tematikom. Do danas su izlagali: Izabela \u0160imunovi\u0107, Vladmir Filakovac, Denis Kra\u0161kovi\u0107, Petar Doli\u0107, Bane Milenkovi\u0107, Vatroslav Kuli\u0161, Marija Ujevi\u0107, Dominique Juri\u0107, Dora Kova\u010devi\u0107, Manuela Pauk, Ivona Juri\u0107, Domagoj Rogina i Vida Mei\u0107<\/em>. Umjetnici koji su izlagali u okviru ovog umjetni\u010dkog projekta donirali su jedan svoj rad sa izlo\u017ebi Hrvatskom priorodoslovnom muzeju, \u010dime je stvorena respektabilna muzejska zbirka.<\/p>\n

Ve\u0107 tradicionalna je suradnja sa Rotary Clubom Zagreb Kaptol<\/em> vezana za promociju najdugovje\u010dnije hrvatske humanitarne akcije \u201eKorak u \u017eivot\u201c<\/em> vezane za stipendiranje djece bez roditeljske skrbi koji upisom na fakultet ostaju bez dr\u017eavne nov\u010dane potpore. Od 2015. godine do danas realizirani su koncerti Arsena Dedi\u0107a, Petrita Cekua i Zagreba\u010dkih solista, Aljo\u0161e Jurini\u0107a, Mateja Me\u0161trovi\u0107a, Tonija Cetinskog, Drage Dikli\u0107a,  Stjepana Jimmya Stani\u0107a\u2026 Posebnost ovog ciklusa je da svaki posjetitelj koncerta dobio na poklon originalnu grafiku slikara Vatroslava Kuli\u0161a<\/em>.<\/p>\n

U ovom kratkom prilogu te\u0161ko je nabrojati sve va\u017ene programe i projekte koje je Scena realizirala u proteklih 25. godina svoga postojanja. Kako to ve\u0107 biva u \u017eivotu, a \u017eivot jest svojevrsna pozornica, bilo je lijepih i gorkih trenutaka, brojnih prepreka, nerazumijevanja, odlazaka \u010dlanova Programskog odbora\u2026 Arhiva Scene govori o realizaciji gotovo 800 kazali\u0161nih, glazbenih, filmskih i multimedijalnih programa! Jedan od te\u0161kih udaraca bio je prestanak financiranja kazali\u0161nog programa 2015. godine \u010dime je Scena ostala bez bitne sastavnice svoga postojanja.<\/p>\n

Radi radova na Hrvatskom prirodoslovnom muzeju Scena se u dva navrata seli iz svog mati\u010dnog prostora smje\u0161tenog u gornjogradskoj pitoreksnoj Demetrovoj ulici. Prvo u prostor atrija Muzeja za<\/em> umjetnost i obrt<\/em> u kojem djeluje od 2006. do 2010. godine. Druga selidba bila je u prostor atrija Galerije Klovi\u0107evi dvori<\/em> u kojem je djelovala od 2020. do 2023. godine.<\/p>\n

No ove, 2024. godine, kada Scena AMADO obilje\u017eava 25. sezonu svoga neprekintog rada, krug se simboli\u010dki zatvara. Naime, nakon dugogodi\u0161nje obnove i dogradnje vreme\u0161ne Amadeove pala\u010de ove se godine zavr\u0161avaju radovi na zgradi i novom stalnom postavu Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, \u010dime su Zagreb i Hrvatska dobili novi suvremeni muzej o kojem su sanjale generacije hrvatskih prirodoslovaca. Programski odbor Scene AMADEO po\u010da\u0161\u0107en je pozivom ravnateljice Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, prof. dr.<\/em> sc. Tatjane Vlahovi\u0107<\/em> da se program Scene vrati u novoure\u0111eni prostor Muzeja, u natkriveni muzejski atrij opremljen novom pozornicom te suvremenom scenskom rasvjetom i razglasom. Za tu priliku Programski odbor Scene AMADEO kojeg \u010dine Nenad i Jakov Jandri\u0107<\/em> te Rada Vnuk<\/em> pripremio je bogat glazbeni program. Novost je da se nakon gotovo deset godina u program Scene vra\u0107a kazali\u0161ni program, \u010dime je ispravljena dugogodi\u0161nja nepravda!<\/p>\n

Na kraju red je zahvaliti se svima onima koji svojim dolaskom na predstave, koncerte, filmske projekcije i likovne izlo\u017ebe, a to je vjerna zagreba\u010dka i inozemna publika koja sve ove godine podr\u017eava rad Scene.  Bez njih rad na na osmi\u0161ljavanju i realizaciji programa ne bi imao nikakvog smisla. Tu su i stalni financijeri Scene: grad Zagreb preko svoga U<\/em>reda za kulturu i civilno dru\u0161tvo<\/em>, Turisti\u010dka zajednica grada Zagreba<\/em>, Ministarstvo kulture i medija<\/em> te svi oni gospodarski subjekti koji su aktivno pomagali realizaciji programa. Velika zahvalnost svakako pripada stotinama hrvatskih i inozemnih umjetnika koji su nastupali na na\u0161oj Sceni. Tu su i tiskani i elektronski mediji te promid\u017ebena agencija Priredba.<\/em> No, najve\u0107a zahvalnost pripada vjernoj tehni\u010dkoj ekipi koja prati rad Scene sve ove godine: fotografkinji Janji Franko, nezamjenjivom \u017deljku Bi\u010dani\u0107u- \u017dacu, majstoru tona Nenadu Jal\u0161evcu – Nen\u010diju<\/em> koji je iznenada preminuo 2017. godine i kojem u znak sje\u0107anja svake godine Scena AMADEO organizira koncert, njegovom nasljedniku Kristijanu Kiterna\u0161u<\/em>, blagajnici i dobrom duhu Scene Petri Po\u017eegi<\/em>, majstoru svjetla Domagoju Pribani\u0107u, <\/em>ekipi Mari Tadi\u0107, Hrvoju Mali\u0107u, Franji Matekovi\u0107u, Luki Preslu,<\/em> dizajneru Marinu Stoji\u0107u, Sanji Bachrach<\/em> Kri\u0161tofi\u0107 i Mariju Kri\u0161tofi\u0107u<\/em>, veteranima Scene Veljku i Jocu<\/em> te brojnim prijateljima i suradnicima.<\/p>\n

Programski odbor Scene Amadeo \u010dine: Rada Vnuk, Nenad Jandri\u0107, Jakov Jandri\u0107, Izabela \u0160imunovi\u0107 (1970.-2010.)<\/p>\n

Potpora Sceni: Hrvatski prirodoslovni muzej<\/a>, Ured za obrazovanje, kulturu i \u0161port grada Zagreba<\/a>, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske<\/a> i Turisti\u010dka zajednica grada Zagreba<\/a>.<\/p>\n

Informacije o Sceni Amadeo tako\u0111er je mogu\u0107e prona\u0107i na stranicama Wikipedije<\/a>, na na\u0161em Facebook profilu,<\/a> na na\u0161oj Facebook stranici<\/a>, na Facebook stranici Amadeoff festivala <\/a>i na Twitteru<\/a>.<\/p>\n

Audio zapis kori\u0161ten na po\u010detnoj stranici web stranice Scene Amadeo je skladba A-MA-DE-O Mateja Me\u0161trovi\u0107a, naru\u010dena za Scenu Amadeo te praizvedena na Sceni  23.08.2020. godine.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povijest Scene AMADEO simboli\u010dki se preklapa sa prelaskom u novo tisu\u0107lje\u0107e, u vrijeme koje je nosilo neku novu energiju, nadu da \u0107e nova stvarnost donijeti toliko \u017eeljene promjene. U kultnoj gornjogradskoj gostionici \u201ePod starim krovovima\u201c okuplja se dru\u0161tvo oko ideje o\u017eivljavanja zagreba\u010dkog Gornjeg grada, jedinstvene spomeni\u010dke cjeline koja je bila u jadnom, zapu\u0161tenom stanju unato\u010d […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":53,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":0,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","_gspb_post_css":"","_crdt_document":"","ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[292],"tags":[],"class_list":["post-49354","page","type-page","status-publish","hentry","category-razno-scena-amadeo"],"blocksy_meta":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/49354","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49354"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/49354\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51940,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/49354\/revisions\/51940"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49354"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49354"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/scenaamadeo.hr\/wordpress\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49354"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}