Povijest Scene AMADEO simbolički se preklapa sa prelaskom u novo tisućljeće, u vrijeme koje je nosilo neku novu energiju, nadu da će nova stvarnost donijeti toliko željene promjene. U kultnoj gornjogradskoj gostionici „Pod starim krovovima“ okuplja se društvo oko ideje oživljavanja zagrebačkog Gornjeg grada, jedinstvene spomeničke cjeline koja je bila u jadnom, zapuštenom stanju unatoč činjenici da su na njemu djelovale i danas djeluju, uz političke,  i važne muzejske, školske i kulturne ustanove. 

Muzealac Nenad Jandrić okuplja ekipu kreativaca u kojem aktivno sudjeluju: novinarka Rada Vnuk, danas pokojni glumci Zvonimir Zoričić i Božidar Orešković, glazbenik Neven Frangeš i graditelj klavira August Faulend Heferer. Tu je začeta je ideja da se na Gornjem gradu, u atriju Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, pokrene Kazališno-glazbena klupska ljetna scena AMADEO, nazvana po utemeljitelju prvog zagrebačkog javnog kazališta grofu i velikom županu zagrebačkom Antunu Amadeu de Varkonyju koji je teatar, smješten u ondašnjoj Blatnoj, pa Kazališnoj i na kraju današnjoj Demetrovoj ulici, vodio od 1797. do 1834. godine.

Tako formiran inicijativni odbor obraća se za Uredu za kulturu grada Zagreba i Turističkoj zajednici grada Zagreba za financijsku pomoć potrebnu za pokretanje ljetne scene. Za pomoć se odbor obraća kolegama i prijateljima iz zagrebačke kazališne i glazbene  scene pri čemu nailazi na sjajan odaziv. Ravnatelj kazališta „Komedija“ Niko Pavlović posuđuje montažnu pozornicu, Krešimir Dolenčić, ravnatelj Kazališta „Gavella“ poklanja otpisane kazališne reflektora, grad Zagreb ustupa stolice za gledalište… Tadašnje ravnateljstvo Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja odobrava korištenje prostora atrija muzeja za potrebe programa, Grad i Turistička zajednica odobravaju skromna financijske sredstva čime organizacijski odbor scene uspjeva zaokružiti realizaciju prve sezone koja se odvijala od 1. srpnja do 10. rujna 2000.

Svečano otvaranje nove zagrebačke ljetne scene odigralo se 1. srpnja 2000. godine premijerom predstave „Vrhunska tajna“ – političko špijunski SF u izvedi autora teksta, kazališnog i filmskog glumca Božidara Oreškovića i prvaka HNK Zvonimira Zoričića. Prvi koncert na sceni bio je nastup  pijaniste Nevena Frangeša i gitariste Elvisa Stanića. Vrijedi zabilježiti da je prva službena fotografkinja Scene bila nezaboravna fotografkinja Marija Braut, koja je od same ideje da Scena krene sa radom bila snažna podrška organizatorima.

Sam početak rada Scene naišao je na veliki odaziv i podršku javnosti i medija. Organizatori počinju shvaćati koliko je to zahtjevan posao, posebice u dijelu kada umjesto krova nad glavom imate otvoreno, čudljivo nebo. Izvođači, kazališne grupe i glazbenici s velikim entuzijazmom nastupaju na novoj sceni. Programski odbor Scene postavlja uvjete vezane za realizaciju programa. To su prvenstveno izvrsnost i kvaliteta izvođača. U kazališnom dijelu to je usmjerenje na manje kazališne forme dok je glazbenom dijelu programa orijentacija na jazz, klasičnu i etno glazbu te birane pop i rock programe. S vremenom Scena se otvara i realizaciji filmskih programa (Motovun u Zagrebu, Pula u Zagrebu…), kazališnim programima za djecu (Mali Amadeo), formi Malih noćnih razgovora sa istaknutim pojedincima iz svijeta kulture, politike i umjetnosti… Tu su ciklus posvećen nekonvencionalnim i amaterskim oblicima izvedbenih umjetnosti pod nazivom Amadeoff Festival. Scena također, u suradnji sa zagrebačkom  Židovskom općinom, realizira program Tjedan Izraela. Kako bi podsjetili Zagrepčane da se u povijesni Amadeov teatar ponovno uselio scenski život na pročelju zgrade Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Demetrovoj ulici 14. lipnja 2001. Scena Amadeo otkriva ploču s povijesnim zagrebačkim dvojezičnim nazivom s početka 19. stoljeća: Kazaliscna Vulicza – Theater Gasse.

Godine 2002. Scena AMADEO započinje sa ciklusom praizvedbi djela hrvatskih skladatelja naručenih za Scenu. Do danas su realizirane praizvedbe djela Stanka Horvata, Sande Majurac-Zanata, Berislava Šipuša, Sanje Drakulić, Olje Jelaska, Ivane Kiš, Mladena Tarbuka, Krešimira Seletkovića, Davora Bobića, Antuna Tomislava Šabana, Dubravka Palanovića, Ive Josipovića, Maka Murtića, Mateja Meštrovića i Borne Šercara.

Godine 2003. Hrvatski prirodoslovni muzej i  Scena Amadeo obnavljaju zapušteni atrij Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja po zamisli muzejskog savjetnika Jakova Radovčića. U novouređenom atriju dominira Kamenospisna karta Hrvatske sastavljena od 2500 kamenih pločica hrvatskog kamena prikupljenih in situ iz cijele Hrvatske, te se atrij popločava karakterističnim hrvatskim kamenom. U dvorištu je izveden i jedinstveni geološki stup, postavljena je podna i bočna rasvjeta te električni priključci rađeni za potrebe Muzeja i Scene Amadeo. Godine 2017. Scena AMADEO višednevnim programom obilježava 80. godišnjicu rođenja Tomislava Gotovca / Antonija Lauera projekcijom njegovih kultnih filmova, okruglim stolom te izložbom fotografija Mie Vesovića, vezanih za njegov performans „Volim Zagreb“iz 2081. godine.

Neki projekti pokrenuti na Sceni AMADEO postali su tradicionalni. Tu je svakako izložbeni program pokrenut 2010. godine posvećen uspomeni na članicu Programskog odbora Scene AMADEO slikaricu i grafičarku Izabelu Šimunović, autoricu logotipa i vizualnog identiteta Scene koja je 2010. godine preminula u svojoj 39. godini. Tako od 2010. godine do danas, iz godine u godinu, Scena AMADEO i Hrvatski prirodoslovni muzej predstavljaju likovne umjetnike čija su djela inspirirana prirodoslovnom tematikom. Do danas su izlagali: Izabela Šimunović, Vladmir Filakovac, Denis Krašković, Petar Dolić, Bane Milenković, Vatroslav Kuliš, Marija Ujević, Dominique Jurić, Dora Kovačević, Manuela Pauk, Ivona Jurić, Domagoj Rogina i Vida Meić. Umjetnici koji su izlagali u okviru ovog umjetničkog projekta donirali su jedan svoj rad sa izložbi Hrvatskom priorodoslovnom muzeju, čime je stvorena respektabilna muzejska zbirka.

Već tradicionalna je suradnja sa Rotary Clubom Zagreb Kaptol vezana za promociju najdugovječnije hrvatske humanitarne akcije „Korak u život“ vezane za stipendiranje djece bez roditeljske skrbi koji upisom na fakultet ostaju bez državne novčane potpore. Od 2015. godine do danas realizirani su koncerti Arsena Dedića, Petrita Cekua i Zagrebačkih solista, Aljoše Jurinića, Mateja Meštrovića, Tonija Cetinskog, Drage Diklića,  Stjepana Jimmya Stanića… Posebnost ovog ciklusa je da svaki posjetitelj koncerta dobio na poklon originalnu grafiku slikara Vatroslava Kuliša.

U ovom kratkom prilogu teško je nabrojati sve važne programe i projekte koje je Scena realizirala u proteklih 25. godina svoga postojanja. Kako to već biva u životu, a život jest svojevrsna pozornica, bilo je lijepih i gorkih trenutaka, brojnih prepreka, nerazumijevanja, odlazaka članova Programskog odbora… Arhiva Scene govori o realizaciji gotovo 800 kazališnih, glazbenih, filmskih i multimedijalnih programa! Jedan od teških udaraca bio je prestanak financiranja kazališnog programa 2015. godine čime je Scena ostala bez bitne sastavnice svoga postojanja.

Radi radova na Hrvatskom prirodoslovnom muzeju Scena se u dva navrata seli iz svog matičnog prostora smještenog u gornjogradskoj pitoreksnoj Demetrovoj ulici. Prvo u prostor atrija Muzeja za umjetnost i obrt u kojem djeluje od 2006. do 2010. godine. Druga selidba bila je u prostor atrija Galerije Klovićevi dvori u kojem je djelovala od 2020. do 2023. godine.

No ove, 2024. godine, kada Scena AMADO obilježava 25. sezonu svoga neprekintog rada, krug se simbolički zatvara. Naime, nakon dugogodišnje obnove i dogradnje vremešne Amadeove palače ove se godine završavaju radovi na zgradi i novom stalnom postavu Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, čime su Zagreb i Hrvatska dobili novi suvremeni muzej o kojem su sanjale generacije hrvatskih prirodoslovaca. Programski odbor Scene AMADEO počašćen je pozivom ravnateljice Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, prof. dr. sc. Tatjane Vlahović da se program Scene vrati u novouređeni prostor Muzeja, u natkriveni muzejski atrij opremljen novom pozornicom te suvremenom scenskom rasvjetom i razglasom. Za tu priliku Programski odbor Scene AMADEO kojeg čine Nenad i Jakov Jandrić te Rada Vnuk pripremio je bogat glazbeni program. Novost je da se nakon gotovo deset godina u program Scene vraća kazališni program, čime je ispravljena dugogodišnja nepravda!

Na kraju red je zahvaliti se svima onima koji svojim dolaskom na predstave, koncerte, filmske projekcije i likovne izložbe, a to je vjerna zagrebačka i inozemna publika koja sve ove godine podržava rad Scene.  Bez njih rad na na osmišljavanju i realizaciji programa ne bi imao nikakvog smisla. Tu su i stalni financijeri Scene: grad Zagreb preko svoga Ureda za kulturu i civilno društvo, Turistička zajednica grada Zagreba, Ministarstvo kulture i medija te svi oni gospodarski subjekti koji su aktivno pomagali realizaciji programa. Velika zahvalnost svakako pripada stotinama hrvatskih i inozemnih umjetnika koji su nastupali na našoj Sceni. Tu su i tiskani i elektronski mediji te promidžbena agencija Priredba. No, najveća zahvalnost pripada vjernoj tehničkoj ekipi koja prati rad Scene sve ove godine: fotografkinji Janji Franko, nezamjenjivom Željku Bičaniću- Žacu, majstoru tona Nenadu Jalševcu – Nenčiju koji je iznenada preminuo 2017. godine i kojem u znak sjećanja svake godine Scena AMADEO organizira koncert, njegovom nasljedniku Kristijanu Kiternašu, blagajnici i dobrom duhu Scene Petri Požegi, majstoru svjetla Domagoju Pribaniću, ekipi Mari Tadić, Hrvoju Maliću, Franji Matekoviću, Luki Preslu, dizajneru Marinu Stojiću, Sanji Bachrach Krištofić i Mariju Krištofiću, veteranima Scene Veljku i Jocu te brojnim prijateljima i suradnicima.

Programski odbor Scene Amadeo čine: Rada Vnuk, Nenad Jandrić, Jakov Jandrić, Izabela Šimunović (1970.-2010.)

Potpora Sceni: Hrvatski prirodoslovni muzej, Ured za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Turistička zajednica grada Zagreba.

Informacije o Sceni Amadeo također je moguće pronaći na stranicama Wikipedije, na našem Facebook profilu, na našoj Facebook stranici, na Facebook stranici Amadeoff festivala i na Twitteru.

Audio zapis korišten na početnoj stranici web stranice Scene Amadeo je skladba A-MA-DE-O Mateja Meštrovića, naručena za Scenu Amadeo te praizvedena na Sceni  23.08.2020. godine.