Petak, 12. rujna | ZAGREBAČKI SOLISTI SVIRAJU ARSENA

Posveta Zagrebačkih solista glazbenoj ostavštini Arsena Dedića, u sjajnoj obradi maestra Silvestera Glojnarića.

Silvestar (Silvije) Glojnarić, alias, Glenn Rich, rođen u prosincu 1936. godine u mjestu Ladislavec, Zlatar Bistrica. Hrvatski je skladatelj, aranžer, dirigent, bubnjar, urednik i muzički producent. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji Zagreb. Bubnjeve je počeo svirati 1950-ih, u plesnim i jazz sastavima. Za RTZ radi od 1959. godine, isprva kao bubnjar Plesnog orkestra, a od 1984. godine kao dirigent Zabavnog orkestra. Od 1989. do umirovljenja, 1992. godine, ponovo je dirigent Plesnog orkestra. Svirao i u Simfonijskom orkestru. Istovremeno, bio je član malih jazz sastava. Pratio je strane vokalne i instrumentalne soliste, vodio vlastite orkestre (Big Brass, Glenn Rich Orchestra), radio kao aranžer i kompozitor za Veliki jazz orkestar njemačkog radija u Berlinu. Tokom 1970-ih, nastaju mnoge od njegovih najizvođenijih kompozicija. Od 1997. godine, ponovo je šef i dirigent Plesnog orkestra HRT-a, urednik i producent. Glazbu za balet, “Stanari kuće br…“, komponirao je za RTZ, a premijera je bila 1974. godine. Uz brojne nagrade na festivalima, dobio je 1998. godine priznanje HRT-a za promociju hrvatske glazbe, nagradu Hrvatskog društva skladatelja Miroslav Sedak Benčić, 2003. godine, diskografsku nagradu Porin, 2005. godine za zasluge u kulturi, 2009. godine odlikovan je Odličjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Niti jedan hrvatski ansambl nije iza sebe ostavio trag zvjezdane prašine i upisao se zlatnim slovima u knjigu svjetske klasične glazbe kao što je to učinio i još uvijek čini ansambl Zagrebački solisti. Od osnutka pa sve do danas, ansambl je koncertirao na svim kontinentima i svuda je dočekivan hvalospjevima glazbene kritike i oduševljenjem publike. Visoka razina muziciranja, vrhunska tehnička sprema svakog člana ansambla, uigranost i preciznost fraziranja koja je jednoga kritičara ponukala da ansambl usporedi sa „švicarskim satom“, jedinstven, plemenit ton te gotovo ‘opipljiva’ ljubav prema glazbi i danas su neosporni argumenti i ‘jaki aduti’ koji publiku neodoljivo i uvijek iznova privlače na njihove koncerte. Zagrebački solisti su održali gotovo četiri tisuće (!) koncerata u najvećim svjetskim gradovima i najslavnijim koncertnim dvoranama diljem svijeta.

Impresivan je i popis velikih imena međunarodne glazbene scene s kojima su Solisti nastupali (Henryk Szeryng, Alfred Brendel, Christian Ferras, Pierre Fournier, Leonard Rose, sir James Galway, Jean-Pierre Rampal, Aldo Ciccolini, Katia Ricciarelli, Marc Coppey, Ray Chen). Tom se zadivljujućem popisu velikih imena međunarodne glazbene scene pridružila i svjetska violinistička zvijezda, Julian Rachlin. Kao jedan od najslavnijih umjetnika današnjice, ovaj se litvanski glazbenik tijekom tridesetogodišnje uspješne karijere predstavio kao dirigent, pedagog, komorni glazbenik, umjetnički voditelj, ali i kao utemeljitelj nekoliko glazbenih festivala, među kojima je i dubrovački festival Julian Rachlin i prijatelji. Djela su mu posvećivali glazbeni velikani poput Krzysztofa Pendereckog, pojavljivao se u filmovima i surađivao s filmskim zvijezdama poput Johna Malkovicha, Sir Rogera Moorea i Gérarda Depardieua. Julian Rachlin dobitnik je brojnih nagrada i UNICEF-ov je ambasador dobre volje. U svojoj prvoj suradnji sa Zagrebačkim solistima, Julian Rachlin izveo je Koncert za violinu u G-duru, br. 3, K216 Wolfganga Amadeusa Mozarta.