Utorak, 17. lipnja | 20:30 | ZBOR HRVATSKE RADIO-TELEVIZIJE “RITUALI” | USUSRET GLAZBENOM LJETU NA SCENI AMADEO

B. Britten; Z. Grgošević; J. Vrhovski; E. Cossetto; B. Papandopulo; I. Matetić Ronjgov

Zvonki i svestrani glasovi Dječjeg zbora HRT-a, pod vodstvom svojih zborovođa Nine Cossetto i Vinka Karmelića donose nam izbor iz djela nadahnutih sakralnim i narodnim, liturgijskim i svjetovnim običajima i obredima.

Zvonki i svestrani glasovi Dječjeg zbora HRT-a, pod vodstvom svojih zborovođa Nine Cossetto i Vinka Karmelića, koji u posljednje dvije godine osvajaju pozornice i publiku diljem Hrvatske, donose nam izbor iz djela nadahnutih sakralnim i narodnim, liturgijskim i svjetovnim običajima i obredima. Upravo se ritualima pripisuje stvaranje osjećaja poštovanja, zajedništva i bezvremenosti, kao što je to nerijetko i na koncertima.

Jedan od značajnih primjera obredne glazbe je Ceremony of Carols Benjamina Brittena, ciklus pjesama koji spaja srednjovjekovne tekstove i liturgijske teme u suvremeno, ali u tradiciji duboko ukorijenjeno djelo za dječji zbor, solo glasove i harfu ili klavir. Djelo otvara i zaključuje koralna melodija između koje se nižu stavci posvećeni tradicionalnim događajima oko Isusova rođenja. Koncepcija koja međusobno suprotstavlja karakter stavaka odražava Brittenovo majstorstvo baratanja zborskim slogom u raznim varijantama, a korištenje latinskih i starih engleskih tekstova (mahom nepoznatih autora) te osobiti spoj visokih glasova i instrumenta, stvaraju posebno svečano ozračje.

Mnogi su hrvatski skladatelji u svoje zborske skladbe uključili elemente narodnih rituala čime čuvaju duh zajedničke tradicije unutar klasičnog okvira slaveći povezanost glazbe i zajedničkog ljudskog iskustva. Zlatko Grgošević uglazbio je narodne stihove s područja Lobora i okolice koji prikazuju običaje pri završetku žetve (Posle žetve); Josip Vrhovski (Naricaljka) i Ivan Matetić Ronjgov (Ćaće moj) dočarali su potresne tužaljke međimurskog odnosno istarskog kraja; Boris Papandopulo obradio je razigrano svatovsko kolo (Vanjkušac), a Emil Cossetto običaje slavljenja Jurjeva i dolaska proljeća te živopisnu svečanost koledanja.

Ulaz slobodan!